Granični sindrom što je to i kako prepoznati (s testom)
Granični sindrom, koji se naziva i granični poremećaj ličnosti, karakteriziraju nagle promjene raspoloženja, strah od napuštanja prijatelja i impulzivno ponašanje, na primjer, nekontrolirano trošenje novca ili napuhavanje..
Općenito, ljudi s graničnim sindromom imaju trenutke kada su stabilni, koji se izmjenjuju s psihotičkim ispadima, manifestiraju nekontrolirano ponašanje. Ovi se simptomi počinju očitovati u adolescenciji i učestalije su u ranoj odrasloj dobi..
Ovaj se sindrom ponekad zbunjuje s bolestima poput shizofrenije ili bipolarnog poremećaja, ali trajanje i intenzitet emocija su različiti, te je neophodno procijeniti psihijatra kako bi znali ispravnu dijagnozu i započeli odgovarajući tretman..
Gotovo uvijek se osjećam "prazno".- Strogo se slažem
- Slažem se
- Niti se slažu niti ne slažu
- ne slagati se
- Strogo se ne slažem
- Strogo se slažem
- Slažem se
- Niti se slažu niti ne slažu
- ne slagati se
- Strogo se ne slažem
- Strogo se slažem
- Slažem se
- Niti se slažu niti ne slažu
- ne slagati se
- Strogo se ne slažem
- Strogo se slažem
- Slažem se
- Niti se slažu niti ne slažu
- ne slagati se
- Strogo se ne slažem
- Strogo se slažem
- Slažem se
- Niti se slažu niti ne slažu
- ne slagati se
- Strogo se ne slažem
- Strogo se slažem
- Slažem se
- Niti se slažu niti ne slažu
- ne slagati se
- Strogo se ne slažem
- Strogo se slažem
- Slažem se
- Niti se slažu niti ne slažu
- ne slagati se
- Strogo se ne slažem
- Strogo se slažem
- Slažem se
- Niti se slažu niti ne slažu
- ne slagati se
- Strogo se ne slažem
- Strogo se slažem
- Slažem se
- Niti se slažu niti ne slažu
- ne slagati se
- Strogo se ne slažem
- Strogo se slažem
- Slažem se
- Niti se slažu niti ne slažu
- ne slagati se
- Strogo se ne slažem
- Strogo se slažem
- Slažem se
- Niti se slažu niti ne slažu
- ne slagati se
- Strogo se ne slažem
- Strogo se slažem
- Slažem se
- Niti se slažu niti ne slažu
- ne slagati se
- Strogo se ne slažem
Uzroci i posljedice graničnog sindroma
Pogranični poremećaj ličnosti može se pojaviti zbog genetske predispozicije, kada barem jedan bliski rođak ima ovaj poremećaj ili promjene u mozgu, posebno u područjima mozga koja su odgovorna za kontrolu impulsa i emocija. Međutim, snažna emocionalna iskustva kao dijete, poput suočavanja sa bolešću ili smrću i situacijama seksualnog zlostavljanja ili zanemarivanja, mogu dovesti do razvoja ovog sindroma.
Granični sindrom može dovesti do gubitka obiteljskih i prijateljskih veza, što stvara usamljenost, osim financijskih poteškoća i zadržavanja posla. Svi ti faktori povezani s promjenama raspoloženja mogu dovesti do pokušaja samoubojstva.
Liječenje graničnog sindroma
Liječenje graničnog sindroma provodi se primjenom antidepresiva, stabilizatora raspoloženja i sredstava za smirenje koje je odredio psihijatar.
Uz liječenje lijekovima, potrebno je održavati psihološki nadzor radi provođenja psihoterapije i pomoći osobi da kontrolira svoje negativne emocije, poput znanja kako se suočiti s trenucima većeg stresa.
Ovisno o znakovima i simptomima koje osoba iznosi, terapeut može utvrditi vrstu terapije koja će se primijeniti u liječenju, a koja može biti bihejvioralno dijalektička, što se općenito koristi kod onih koji su pokušali samoubojstvo, kognitivno ponašanje ili obiteljsku ili pojedinačnu psihoterapiju. Terapija može trajati mjesecima do godinama, ovisno o pacijentu. Znajte neke tehnike koje vam mogu pomoći u: 4 koraka za kontrolu negativnih emocija.
Ovaj je tretman neophodan da pacijent ostane pod nadzorom, ali zahtijeva strpljenje i snagu volje pojedinca.