Najčešća psihosomatska bolest, kako prepoznati i liječiti

Somatizacija je psihijatrijski poremećaj u kojem osoba ima više tjelesnih tegoba, locirana u raznim organima tijela, poput boli, proljeva, drhtanja i kratkoće daha, ali koji nisu objašnjeni nikakvom bolešću ili organskom promjenom. Općenito, osoba s psihosomatskom bolešću zbog ovih je simptoma često u liječničkim terminima ili hitnim službama, a liječniku je često teško pronaći uzrok.

Ovakva situacija se naziva i somatizacijski poremećaj, a uobičajena je kod anksioznih i depresivnih ljudi, pa je za pravilno liječenje neophodno provesti psihoterapiju, uz nadzor kod psihijatra, koji može preporučiti lijekove poput antidepresiva i anksiolitika kao pomoć ublažiti problem. 

Najčešća psihosomatska oboljenja

Svaka osoba može fizički očitovati svoju emocionalnu napetost u različitim organima, a može simulirati ili pogoršati mnoge bolesti. Glavni primjeri su:

1. želudac: bol i peckanje u želucu, osjećaj bolesti, pogoršanje gastritisa i čir na želucu;
2. crijevo: proljev, zatvor;
3. grlo: osjećaj kvržice u grlu, stalne lakše iritacije u grlu i krajnicima;
4. pluća: osjeti se bez daha i gušenja, koji mogu simulirati bolesti pluća ili srca;
5. Mišići i zglobovi: Napetost mišića, kontrakture i bol;
6. Srce i cirkulacija: osjećaj boli u prsima, koji se čak može pobrkati sa srčanim udarom, osim palpitacija, pojave ili pogoršanja visokog krvnog tlaka;
7. Bubrezi i mjehur: osjećaj boli ili poteškoće s mokrenjem, što može oponašati urološke bolesti;
8. koža: svrbež, peckanje ili peckanje;
9. Intimna regija: Pogoršanje impotencije i smanjena seksualna želja, poteškoće u trudnoći i promjene u menstrualnom ciklusu;
10. Živčani sustav: krize glavobolje, migrene, promjene vida, ravnoteže, osjetljivosti (utrnulost, trnce) i motoričke sposobnosti, koje mogu simulirati neurološke bolesti.

Osoba s poremećajem somatizacije može patiti mnogo mjeseci ili godina s tim simptomima dok se ne otkrije uzrok. Pogledajte više simptoma koji se mogu javiti kod psihosomatskih bolesti. 

Pored toga, postoje i bolesti koje mogu biti potaknute ili pogoršane stresnim situacijama, posebno upalne bolesti, poput reumatoidnog artritisa ili, na primjer, bolesti poput fibromijalgije ili sindroma iritabilnog crijeva..

Kako potvrditi 

Dijagnozu psihosomatske bolesti mora postaviti psihijatar, ali liječnik opće prakse ili drugi specijalista može ukazati na tu mogućnost, jer isključuju prisutnost drugih bolesti fizičkim i laboratorijskim pregledom..

Prisutnost glavnih simptoma pomaže u prepoznavanju problema, a to su brzo srce, drhtanje, suha usta, osjećaj kratkoće daha i kvržica u grlu, a mogu biti više ili manje intenzivni prema pogoršanju ili poboljšanju emocionalnog stanja svakog osoba. Da bi potvrdio ovaj poremećaj, liječnik će u svojoj procjeni utvrditi postojanje najmanje 4 simptoma, od kojih su najčešći gastrointestinalni, oni koji oponašaju neurološke bolesti ili utječu na intimnu regiju.

Što uzrokuje psihosomatsku bolest

Postoji nekoliko situacija koje olakšavaju razvoj somatizacije, poput depresije, tjeskobe i stresa. Najviše su pogođeni ljudi koji trpe situacije poput:

• Profesionalno trošenje i pretjerano opterećenje uglavnom utječu na ljude koji rade s javnošću kao nastavnike, prodavače i zdravstvene radnike, ali studenti i nezaposleni također mogu patiti od ovih komplikacija;
• Trauma u djetinjstvu ili nakon većih događaja, pored obiteljskih sukoba neke su situacije zbog kojih se osoba može plašiti i nemotivirati da krene dalje; 
• Situacije psihološkog nasilja i demotivacije, kao u slučajevima obiteljskog nasilja i zlostavljanja;
• Puno tjeskobe i tuge na ljude koji ne dijele ili ne govore o svojim problemima.

Ako ne potražite liječenje za ove situacije, zbog poteškoća u traženju pomoći ili zbog normalnog stanja, može pogoršati simptome ili uzrokovati fizičku bolest..

Kako se provodi tretman

Liječenje ovih bolesti može uključivati ​​uporabu lijekova poput lijekova protiv bolova, anti-upalnih lijekova i antihistaminika za ublažavanje simptoma, međutim, važno je pratiti psihologa ili psihijatra, naučiti kako kontrolirati emocije i liječiti stvarne uzrok problema.

Antidepresivi, poput sertralina ili fluoksetina, i anksiolitičari, poput klonazepama, na primjer, koji je propisao psihijatar, pomažu smirivanju i smanjenju anksioznosti, a psihoterapijske sesije važne su za pomoć u rješavanju unutarnjih sukoba.

Neke jednostavne i prirodne mjere mogu vam također pomoći u rješavanju emocionalnih problema, poput uzimanja umirujućih čajeva od kamilice i valerijane, uzimanja godišnjeg odmora kako biste odmorili um i pokušali riješiti jedan problem istovremeno. Bavljenje nekim oblikom fizičke vježbe poput hodanja, trčanja, joge ili pilatesa također može pomoći u promicanju dobrobiti.

Saznajte više savjeta za kontrolu anksioznosti.