Mogućnosti liječenja za Guillain-Barré sindrom
Liječenja Guillain-Barré sindroma koji se najčešće koriste uključuju primjenu intravenskog imunoglobulina ili održavanje terapijskih sesija plazmafereze, koji, iako ne mogu izliječiti bolest, pomažu ublažavanju simptoma i ubrzanju oporavka.
Ovi tretmani se obično započinju u jedinicama intenzivne njege kada je pacijent hospitaliziran i imaju za cilj smanjiti količinu antitijela u krvi, sprječavajući ih da ne oštete živce i pogoršavaju stupanj razvoja bolesti..
Obje su vrste liječenja podjednako učinkovite u ublažavanju simptoma i oporavku pacijenta, međutim upotreba imunoglobulina je lakša za izvođenje i manje nuspojava od terapijske plazmafereze. Kad god postoji sumnja da imate ovaj sindrom, preporučuje se konzultirati neurologa radi potvrde dijagnoze i tada može doći do upućivanja na druge specijalnosti..
1. Terapijska plazmafereza
Plazmafereza je vrsta liječenja koja se sastoji od filtriranja krvi radi uklanjanja suvišnih tvari koje mogu uzrokovati bolest. U slučaju Guillain-Barré sindroma, plazmafereza se provodi kako bi se uklonili višak protutijela koja djeluju protiv perifernog živčanog sustava i uzrokuju simptome bolesti.
Filtrirana krv se zatim vraća u tijelo, koje se stimulira na stvaranje zdravih protutijela i na taj način ublažava simptome bolesti. Shvatite kako se radi plazmafereza.
2. Terapijski imunoglobulin
Liječenje imunoglobulinom sastoji se od ubrizgavanja zdravih antitijela izravno u venu koja djeluje protiv protutijela koja uzrokuju bolest. Dakle, liječenje imunoglobulinom postaje učinkovito jer potiče uništavanje antitijela koja djeluju protiv živčanog sustava, ublažavajući simptome..
3. Fizioterapijski tretman
Fizioterapija je važna u Guillain-Barré sindromu jer potiče oporavak mišićnih i respiratornih funkcija, poboljšavajući kvalitetu života osobe. Važno je da se fizioterapija održava dugo vremena dok pacijent ne stekne maksimalni kapacitet.
Pratnja fizioterapeuta svakodnevnim vježbama koje se izvode s pacijentom nužna je za poticanje pokreta zglobova, poboljšanje raspona pokreta zglobova, održavanje snage mišića i sprečavanje respiratornih i krvožilnih komplikacija. Budući da je za većinu pacijenata glavni cilj povratak na samo hodanje.
Kada je pacijent primljen na ICU, može se povezati s aparatom za disanje, a u ovom je slučaju fizioterapeut također važan kako bi se osigurala potrebna oksigenacija, ali nakon ispuštanja iz bolnice fizioterapeutski tretman može se održavati 1 ili više godina, ovisno o napredak koji je postigao pacijent.
Glavne komplikacije liječenja
Liječenje treba nastaviti dok liječnik ne kaže drugačije, no može doći do nekih komplikacija povezanih s liječenjem, o čemu treba obavijestiti liječnika.
Na primjer, u slučaju liječenja intravenskim imunoglobulinom, neke od uobičajenih komplikacija su glavobolja, bol u mišićima, zimica, vrućica, mučnina, drhtanje, pretjerani umor i povraćanje. Najozbiljnije komplikacije, koliko god se teško dogodile, su zatajenje bubrega, infarkt i stvaranje ugrušaka, na primjer.
U slučaju plazmafereze može doći do pada krvnog tlaka, promjene u otkucaju srca, vrućice, vrtoglavice, veće šanse za infekcije i smanjenja razine kalcija. Među najozbiljnije komplikacije spadaju krvarenje, generalizirana infekcija, stvaranje ugrušaka i nakupljanje zraka u membrani pluća, međutim ove se komplikacije teže mogu dogoditi.
Obično se te komplikacije liječe primjenom lijekova, analgetika i antiemetika za ublažavanje vrućice i nagon za povraćanjem, na primjer, važno je obavijestiti liječnika o iskusnim simptomima.
Znakovi poboljšanja
Znakovi poboljšanja Guillain-Barré sindroma počinju se pojavljivati otprilike 3 tjedna nakon početka liječenja, no većina pacijenata ponovno uspostavlja kontrolu nad svojim pokretima nakon 6 mjeseci..
Znakovi pogoršanja
Znakovi pogoršanja Guillain-Barré sindroma pojavljuju se otprilike 2 tjedna nakon pojave prvih simptoma bolesti i uključuju, primjerice, otežano disanje, nagle promjene krvnog tlaka i inkontinenciju, te se događaju kada se liječenje ne provede pravilno ispravan.
