10 tjelesnih simptoma emocionalne bolesti
Psihosomatske bolesti su bolesti uma koje se manifestiraju fizičkim simptomima, poput bolova u želucu, drhtanja ili znojenja, ali koje imaju psihološki uzrok. Pojavljuju se kod ljudi koji imaju visoku razinu stresa i anksioznosti, jer je to način da tijelo fizički pokaže nešto što nije u redu u emocionalnom i sentimentalnom dijelu.
Neki od fizičkih znakova koji mogu ukazivati na psihosomatsku bolest su:
- Povećani otkucaji srca;
- tremor;
- Brzo disanje i kratkoća daha;
- Hladan ili prekomjeran znoj;
- Suha usta;
- Bolest pokreta;
- Bol u stomaku;
- Osjećaj kvržice u grlu;
- Bol u prsima, leđima i glavi;
- Crvene ili ljubičaste mrlje na koži.
Ovi se simptomi događaju jer stres i anksioznost povećavaju živčanu aktivnost u mozgu, osim što podižu razinu hormona u krvi, poput adrenalina i kortizola. Mnogi organi tijela kao što su crijeva, želudac, mišići, koža i srce imaju izravnu vezu s mozgom, a te promjene su najviše pod utjecajem.
Uz postojanost simptoma, uobičajeno je da postoje bolesti koje mogu biti uzrokovane ili pogoršane emocionalnim uzrocima, poput gastritisa, fibromijalgije, psorijaze i visokog krvnog tlaka. U nekim su slučajevima simptomi toliko intenzivni da mogu simulirati ozbiljne bolesti, primjerice infarkt, moždani udar ili napadaje i zahtijevaju brzo liječenje na temelju anksiolitika, poput diazepama, u hitnoj pomoći. Saznajte više o psihosomatskim bolestima.
Uzroci psihosomatskih bolesti
Svatko može razviti psihosomatsku bolest, budući da smo svi izloženi situacijama koje stvaraju anksioznost, stres ili tugu. Stoga su neke od situacija koje mogu lakše dovesti do pojave ove vrste bolesti sljedeće:
- Mnogi zahtjevi i stres na poslu;
- Trauma zbog velikih događaja;
- Poteškoća u izražavanju osjećaja ili razgovoru o njima;
- Psihološki pritisak ili nasilje;
- Depresija ili anksioznost;
- Visok stupanj osobne kolekcije.
U sumnji na bilo koji simptom koji ukazuje na psihosomatsku bolest ili ako se osoba često osjeća anksiozno ili stresno, preporučuje se odlazak liječniku opće prakse na testiranja koja isključuju ostale bolesti i, ako je potrebno, uputiti psihijatru ili psihologu.
Praćenje od strane psihologa je vrlo važno u tim situacijama, jer pomaže osobi da identificira razlog svog stresa i tjeskobe i, na taj način, da se može nositi s takvom vrstom situacije i usvojiti navike i strategije koje promiču osjećaj blagostanja.
Kako liječiti
Liječenje se provodi lijekovima za ublažavanje simptoma, poput sredstava za ublažavanje bolova, protuupalnih lijekova i lijekova protiv mučnine, kao i lijekovima za suzbijanje anksioznosti, primjenom antidepresiva, poput sertralina ili citaloprama, ili smirivanjem anksiolitika, poput diazepama ili alprazolama, na primjer , ako to naznači liječnik.
Pored lijekova, osobe koje imaju psihosomatske simptome i bolesti moraju biti pod nadzorom psihologa i psihijatra, radi sesija psihoterapije i prilagodbe lijekova. Mogu se slijediti i neki savjeti za učenje zaobilaženja simptoma anksioznosti, poput, primjerice, bavljenja nekom ugodnom aktivnošću.
Postoje i prirodne alternative za ublažavanje emocionalnih simptoma, poput čajeva od kamilice i valerijane, meditacije i tehnike disanja. Pogledajte ostale savjete o prirodnim lijekovima za anksioznost.