Infantilni artritis uzroci, simptomi i liječenje
Infantilni artritis, poznat i kao juvenilni reumatoidni artritis, rijetka je bolest koja se javlja kod djece do 16. godine i uzrokuje upalu jednog ili više zglobova, uzrokujući simptome poput boli, oticanja i crvenila u zglobovima, a može zahvatiti i druge organe poput kože, srca, pluća, očiju i bubrega.
Juvenilni artritis je rijedak, i premda su njegovi uzroci još uvijek nejasni, poznato je da je povezan s promjenama u imunološkom sustavu, genetici i određenim infekcijama virusima ili bakterijama. Međutim, idiopatski artritis nije zarazan niti se prenosi s roditelja na djecu..
Može se podijeliti u različite tipove, prema broju zahvaćenih zglobova i znakovima i simptomima koje izaziva na drugim dijelovima tijela:
- Oligoartikularni artritis, u kojima su pogođena 4 ili manje zglobova;
- Poliartikularni artritis, u kojima je zahvaćeno 5 ili više zglobova u prvih 6 mjeseci bolesti;
- Sistemski artritis, koja se još naziva i Stillova bolest, događa se kada artritis prati groznica i drugi znakovi i simptomi zahvaćenosti nekoliko organa tijela, poput kože, jetre, slezene, pluća ili srca;
- Artritis povezan s Entesitisom, koja je upala u priključnim točkama tetiva u kostima, sa ili bez zahvatanja sakroilijakalnih zglobova ili kralježnice;
- Juvenilni psorijatični artritis, karakterizira prisutnost artritisa s znakovima psorijaze;
- nediferencirane, ne ispunjava kriterije za bilo koju od gore navedenih kategorija.
Koji su znakovi i simptomi
Glavni simptomi dječjeg artritisa uključuju:
- Bol i oticanje u jednom ili više zglobova;
- Točke na tijelu;
- Nadražene oči i promijenjeni vidni kapacitet, kada postoji upala oka, nazvana uveitis;
- Stalna groznica ispod 38ºC, posebno noću;
- Poteškoće s pomicanjem ruke ili noge;
- Povećana veličina jetre ili slezene;
- Prekomjerni umor i loš apetit.
Neka se djeca ne žale na bolove u zglobovima i, stoga, neki znakovi koji mogu ukazivati na artritis šepaju, budu vrlo tihi ili imaju poteškoća s rukama da izvode osjetljive pokrete, poput pisanja ili slikanja, na primjer.
Dijagnoza dječjeg artritisa nije uvijek lako postaviti, jer ne postoji test krvi koji bi pomogao prepoznati bolest, kao u slučaju odraslih. Dakle, liječnik može napraviti nekoliko testova kako bi eliminirao neke hipoteze do postizanja dijagnoze dječjeg artritisa.
Mogući uzroci
Glavni uzrok dječjeg artritisa je promjena u djetetovom imunološkom sustavu koja tjera tijelo da napada membranu zgloba, uzrokujući ozljede i upale što uzrokuje uništavanje membrane zgloba.
Međutim, problem nije nasljedan i, stoga, ne prelazi s roditelja na djecu, što je uobičajeno postojanje samo jednog slučaja u obitelji.
Kako se provodi tretman
Liječenje dječjeg artritisa trebao bi voditi pedijatrijski reumatolog, ali obično se započinje s primjenom protuupalnih lijekova, poput Ibuprofena ili naproksena, na primjer, s dozama prilagođenim djetetovoj težini.
Međutim, kada ti lijekovi nemaju učinka, liječnik može propisati i posebne lijekove koji odgađaju razvoj bolesti, djelujući na imunitet, poput metotreksata, hidroksiklorokinina ili sulfasalazina koji pomažu u ublažavanju simptoma i sprečavanju pojave novih lezija u zglobovi, imunosupresivi, poput ciklosporina ili ciklofosfamida ili nove biološke terapije koje se mogu injektirati, kao što su Infliximab, Etanercept i Adalimumab.
Kada artritis u djetinjstvu utječe na samo jedan zglob, reumatolog također može propisati injekcije kortikosteroida, poput prednizona, kako bi nadopunio liječenje drugim lijekovima i ublažio simptome na nekoliko mjeseci..
Osim toga, djeca s maloljetničkim idiopatskim artritisom moraju imati i psihološku potporu i podršku obitelji, jer mogu imati emocionalne i socijalne poteškoće. Intelektualni razvoj djeteta s artritisom je normalan, pa bi on trebao normalno pohađati školu, što bi trebalo znati djetetovu situaciju kako bi mu se olakšalo prilagođavanje i socijalna integracija.
Fizioterapija za dječji artritis
Također je vrlo važno provesti fizikalnu terapiju za rehabilitaciju, s vježbama koje pomažu vraćanju pokretljivosti u zglob, kako bi dijete bez poteškoća moglo obavljati aktivnosti poput hodanja, pisanja i prehrane. Važno je i vježbanje fleksibilnosti i snage mišića.