Što uzrokuje i kako prepoznati Parkinsonovu bolest

Parkinsonova bolest, poznata i kao Parkinsonova bolest, degenerativna je bolest mozga, karakterizirana mijenjanjem pokreta, uzrokujući tremor, ukočenost mišića, usporavanje pokreta i neravnotežu. Njegov uzrok, iako nije u potpunosti poznat, nastaje zbog istrošenosti područja mozga odgovornih za proizvodnju dopamina, važnog neurotransmitera mozga.

Ova se bolest obično javlja kod ljudi starijih od 50 godina, ali u nekim se slučajevima može dogoditi rano, a za kontrolu simptoma koriste se lijekovi poput Levodope koji pomažu u zamjeni dopamina i drugih tvari potrebnih za stimulacija živaca i kontrola pokreta.

Kako prepoznati i potvrditi dijagnozu

Znakovi i simptomi Parkinsonove bolesti počinju postupno, u početku gotovo neprimetno, ali koji se s vremenom pogoršavaju. Glavni su:

znakovi	karakter
tremor	To se događa samo u mirovanju, tj. Pogoršava se kada se osoba zaustavi i poboljšava kada napravi neki pokret. Obično prevladava s jedne strane tijela, više je prisutan na ruci, ruci, nogama ili bradi.
Ukočenost mišića	To se događa s poteškoćama u kretanju, što stvara osjećaj ukočenosti, sprečava aktivnosti poput hodanja, otvaranja ruku, uspona i silaska stubama. Stoga je uobičajeno da držanje postane napučenije. Zamrzavanje se također može dogoditi, a to je kada osoba ima poteškoća pri ustajanju.
Sporije kretanje	Kompromitirana je brzina i široka kretanja, tako da će jednostavni zadaci, poput otvaranja i zatvaranja ruku, odijevanja, pisanja ili žvakanja postati teški, situacija koja se naziva bradikinezija.
Gubitak ravnoteže i refleksi	Zbog poteškoće u kontroli pokreta, teško je uravnotežiti i održavati držanje, s velikim rizikom od pada, osim manje sposobnosti reakcije na podražaje, jer su pokreti ugroženi.

Da bi se dijagnosticirala Parkinsonova bolest, neurolog ili gerijatar procijenit će prisutnost ovih znakova i simptoma, kroz pacijentovu anamnezu i fizikalni pregled, zahtijevajući od njih najmanje 3.

Pored toga, ostali simptomi koji su vrlo prisutni u ovoj bolesti su:

Smanjena izraza lica;
Poteškoće s govorom i promuklim glasom;
Smanjeno treptanje očiju;
Poremećaji spavanja, poput nesanice, noćne more, budnosti;
Gušenje i poteškoće s gutanjem hrane;
Dermatitis na koži;
Poteškoće u mirisu;
Uhićeno crijevo;
depresija.

Liječnik može naručiti i druge pretrage, poput magnetske rezonancije i računalne tomografije lubanje, krvnih pretraga ili elektroencefalograma, na primjer, za isključenje drugih uzroka promjena pokreta, koji se mogu pobrkati s Parkinsonovim, kao što su esencijalni tremor, nastavak moždanog udara i sl. tumora, uznapredovalog sifilisa, progresivne supranuklearne paralize ili čak upotrebe nekih lijekova, poput haloperidola, na primjer.

Što uzrokuje Parkinsonove bolesti

Svatko može razviti Parkinsonovu bolest, jer to nije nasljedna bolest. Nastaje zbog degeneracije mozga, koja uzrokuje smrt neurona substantia nigra, važnog područja mozga koja je povezana s proizvodnjom dopamina, a to je uzrok glavnih znakova i simptoma ove bolesti..

Provedena su znanstvena istraživanja kako bi se pokušao što potpunije otkriti uzroci Parkinsonove bolesti, a trenutno je pokazano da populacija crijevnih bakterija može utjecati na razvoj i ove i drugih bolesti mozga..

Iako je potrebno još dokaza, već je poznato da crijevo ima živčanu vezu s mozgom i da prevladavanje loših bakterija u crijevima, zbog nezdrave prehrane, bogate ugljikohidratima i industrijaliziranim proizvodima, može dovesti do promjena u metabolizam i imunitet tijela, osim što narušavaju zdravlje neurona.

Dakle, bez obzira na razlog zašto se degeneracija mozga još uvijek nije poznata, te stoga još uvijek ne postoji lijek, postoje tretmani koji mogu pomoći smanjiti simptome i pružiti kvalitetu života osobama s Parkinsonovom bolešću..

Kako liječiti

Liječenje Parkinsonove bolesti provodi se primjenom lijekova za život koji pomažu u smanjenju simptoma i usporavanju napredovanja bolesti. Glavni lijek koji se koristi je Levodopa koji pomaže nadopuniti količinu dopamina, važan neurotransmiter za kontrolu pokreta, a neki suptilni primjeri su Prolopa i Carbidopa.

Ostali lijekovi koji se također koriste za poboljšanje simptoma su Biperiden, Amantadine, Seleginin, Bromocriptin i Pramipexole, posebno u ranim fazama. Fizioterapija, tjelesna aktivnost i radna terapija također su vrlo važni za pomoć u liječenju Parkinsonove bolesti jer potiče obnovu i oporavak pokreta. Saznajte više detalja o tome kako se provodi liječenje Parkinsonove bolesti.

U najnaprednijim fazama obećavajući tretman je operacija duboke stimulacije mozga koja se provodi u velikim neurološkim centrima i koja poboljšava pacijentove simptome i kvalitetu života. Saznajte više o indikacijama i kako se vrši duboka stimulacija mozga.