Simptomi uzrokovani malarijom
Simptomi malarije mogu se pojaviti 1 do 2 tjedna nakon infekcije protozoom roda Plasmodium sp., i uključuju jaku glavobolju, nelagodu, zimicu i drhtavicu koja se pojavljuju u cikličkom uzorku, koja se pojavljuje svaka 2 do 3 dana, a olakšava nakon 6 do 12 sati.
Ova infekcija prenosi se ugrizom ženke komarca roda anofeles, koja je u Brazilu češća u regiji Amazonije, iako se može pojaviti u bilo kojoj drugoj državi.
Unatoč tome što je općenito blaga do umjerena, malarija može razviti teška stanja, pa dijagnozu treba postaviti što je prije moguće, jer su ispravno i brzo liječenje najprikladniji načini za smanjenje težine i smrtnosti ove bolesti..
Prvi simptomi
Prvi simptomi malarije pojavljuju se nakon otprilike 9 do 14 dana nakon ugriza, što varira ovisno o vrsti Plasmodium sp. te prenesene količine, pored sustava obrane zaražene osobe. Tijekom tog razdoblja mikroorganizmi se razmnožavaju unutar stanica jetre, ne izazivajući nikakve simptome.
Prvi simptom koji se pojavi je visoka groznica, koja može doseći 40 ° C i koja se pojavljuje u ciklusima, što je znak da protozoan uništava crvene krvne stanice. Ostali znakovi i simptomi koji mogu upućivati na malariju su:
- Drhtavica i zimica;
- Intenzivan znoj;
- Bolovi po cijelom tijelu;
- glavobolja;
- slabost;
- Opće slabost;
- Mučnina i povraćanje.
Uobičajena je pojava groznice i pojačavanja simptoma koji se iznenada javljaju svaka 2 do 3 dana, oko 6 do 12 sati, a za to vrijeme crvena krvna zrnca se razbijaju i paraziti cirkuliraju u krvotoku, što je vrlo karakteristična situacija malarija.
Međutim, obrasci bolesti variraju ovisno o vrsti malarije, bilo da je ona komplicirana ili ne, a komplikacije mogu biti fatalne.
Znakovi i simptomi cerebralne malarije
U nekim slučajevima infekcija može razviti ozbiljne komplikacije, pri čemu je cerebralna malarija najčešća i najvažnija. Neki simptomi koji ukazuju na cerebralnu malariju uključuju:
- Ukočen vrat;
- dezorijentacija;
- pospanost;
- napadaji;
- Povraćanje |;
- koma.
Cerebralna malarija može uzrokovati rizik od smrti i često se miješa s drugim ozbiljnim neurološkim bolestima kao što su meningitis, tetanus, epilepsija i druge bolesti središnjeg živčanog sustava.
Ostale komplikacije malarije uključuju anemiju, smanjene količine trombocita, zatajenje bubrega, žuticu i respiratorno zatajenje, koje su također ozbiljne, i treba ih pratiti tijekom cijelog razdoblja bolesti.
Kako znati je li to malarija
Dijagnoza malarije postavlja se mikroskopskom analizom testa krvi, poznatog i kao gusta gihta. Ovaj bi test trebao biti dostupan u zdravstvenom domu ili bolnici, posebno u područjima koja su najviše zahvaćena malarijom, a provodi se kad god se pojave simptomi koji ukazuju na infekciju.
Osim toga, razvijeni su novi imunološki testovi koji olakšavaju i ubrzavaju potvrdu malarije. Ako rezultat ukaže da je doista malarija, liječnik može naložiti i druge testove za praćenje i procjenu mogućih komplikacija, kao što su krvna slika, test urina i rendgen rendgen.
Kako liječiti malariju
Cilj liječenja od malarije je uništiti virus Plasmodium i spriječiti njegov prijenos antimalarijskim lijekovima. Postoje različite sheme liječenja, koje se razlikuju ovisno o vrstama Plasmodium, dob pacijenta, ozbiljnost bolesti i postoje li povezana zdravstvena stanja, poput trudnoće ili drugih bolesti.
Korišteni lijekovi mogu biti klorokvin, primakvin, artemetar i lumefantrin ili artesunat i meflokvin. Djeca, bebe i trudnice mogu se liječiti kininom ili kindamicinom, uvijek u skladu s medicinskim preporukama i uobičajenim prijemom u bolnicu, jer je to ozbiljna i potencijalno fatalna bolest.
Ljudi koji žive na mjestima gdje je ova bolest česta, mogu imati malariju više od jednom. Bebe i djeca komarci lako ujedaju te se stoga tijekom života mogu razviti nekoliko puta. Važno je zapamtiti da liječenje treba započeti što je prije moguće, jer može doći do komplikacija koje mogu dovesti do smrti. Saznajte više detalja o tome kako se provodi liječenje i kako se brže oporaviti.
